Zubni kamenac podrazumijeva tvrde naslage na zubima nastale mineraliziranjem plaka, tj. one tvrde bijele ili žućkaste naslage koje nastaju na zubima u području spoja zuba i zubnog mesa (gingive). Najčešće ih nalazimo u području donjih prednjih zubi s unutarnje strane. Osim određene vrste hrane koju jedemo ili nedostatak oralne higijena, za zubni kamenac su odgovorne
VIŠE...
Mnogi naši pacijenti su rekli kako im se dnevna oralna higijena sastoji samo od četkanja zubi. To nažalost nije dovoljno jer niti jedna četkica ne može očistiti međuzubni prostor,a upravo su ti prostori najčešće zahvaćeni karijesom. Također nakupljanje plaka vodi ka upali zubnog mesa tzv. gingivitisu, a ako se to stanje ne tretira pravilno vodi
VIŠE...
Karijes je jedna od najstarijih i najraširenih bolesti civilizacije. Najčešće nastaje na fiziološki nečistim mjestima odnosno predilekcijskim mjestima, a to su pojedine plohe zuba na kojima je onemogućeno ispiranje slinom te su izvan djelovanja mišića obraza i jezika. Predilekcijska mjesta su vrat zuba, međuzubni prostori, udubine i jamice na griznim plohama stražnjih zuba te udubine
VIŠE...
Niti jedna četkica za zube, bila ona klasična ili električna, ne može doći do područja između dva zuba te ga očistiti. Stoga je potrebno nakon pranja zubi četkicom očistiti i ove međuzubne prostore. Zubni konac – za pravilno korištenje konca potrebna je spretnost i uvježbanost, ali tehnika se relativno brzo savlada. Konac je potrebno napeti
VIŠE...
Često nas pitate koja je najbolja četkica pa evo odgovora. Četkanje zubnom četkicom uz upotrebu paste osnovna je i neizostavna tehnika kontrole plaka. Na tržištu su dostupne zubne četkice najrazličitijih oblika i konstrukcija, a proizvođači nas redovito uvjeravaju da je baš njihova četkica najbolja. Koja je onda doista najbolja? Jednostavno – ona s kojom možemo
VIŠE...
Karijes je kronična bolest i ne nastaje preko noći. Naime, stvaranju karijesa prethodi dentobakterijski plak. Dentobakterijski plak mekana je naslaga živih i neživih mikroorganizama u matriksu, bogatom polisaharidima i glikoproteinima, koji čvrsto prianja uz površinu zuba i može se ukloniti jedino mehaničkim čišćenjem. Samo redovitim i pravilnim održavanjem oralne higijene može se postići zadovoljavajuća kontrola
VIŠE...
Jedna od najčešćih bolesti zubnih tkiva djece je rani dječji karijes (RDK), koji se još naziva i karijes bočice. Caklina mliječnih zuba je slabije mineralizirana nego kod trajnih, što ju čini „mekšom“. Također, gotovo je dvostruko tanja – debljina 0,5-1 mm naprema 1-2 mm kod trajnih zuba. Komplikacije koje mogu nastati su pulpitisi i dentalni
VIŠE...
Nicanje mliječnih zubi započinje oko 6. mjeseca života, a završava oko treće godine, kad bi dijete trebalo imati svih 20 mliječnih zubi u usnoj šupljini. Nicanje zubi je vremenski određeni kompleksan događaj na kojeg utječu genetski, ekološki i sistemski čimbenici,zbog čega je teško utvrditi kad je vrijeme nicanja izvan granica normalnog. Odstupanje veće od šest
VIŠE...